Gdje živi Bog?

Veli Jutarnji:

- Mislim da bi bilo u redu da su pitali lokalnu zajednicu što misli o tome – rekao je naš sugovornik. Njegov susjed, iz okomite ulice, tek je iz našeg razgovora shvatio što se događa. Dosta putuje i rijetko je doma, a vijest o dolasku azilanata ražestila ga je. – Ne može to samo tako proći. Pa valjda treba pitati lokalnu zajednicu za mišljenje. Imamo s jedne strane brdo smeća na Jakuševcu, s druge tak hrđavi ranžirni kolodvor i sad nam još treba potencijalni izvor novih problema. Bunit ću se sigurno protiv toga – izjavio je.

Čudni neki ljudi, ti iz Dugava. No što smo doznali iz članka: da azilanti žive u Dugavama.

Gdje onda žive polubogovi? A gdje živi sam Gospod Bog?

Bog živi u Lexingtonu:

New Picture (1)

Sirotinjo, i Bogu si teška.

New Picture (2)

Pršteća različitost i multikulturalizam.

 

Hoćete li vi s Bogom živjeti u čudesnom selu Lexington na Olimpu, i tamo ga moliti za milost nad njegovim stadom? Ili ćete živjeti u Dugavama? Hoće li aktivisti Centra za mirovne studije i sl. organizacija živjeti na nekom manjem, hrvatskom Olimpu, ili će ogradu dijeliti s centrom za azilante? Gdje je vama suđeno da živite?

Složena pitanja na koja mora odgovoriti prvo struka, onda moralna vertikala, onda filozofi, potom makroekonomisti, a na kraju, ako slučajno ostane mjesta, nekakva lokalna zajednica. Ali bolje da im se ne da da pričaju puno, ipak su krajnje nekompetentni oko te stvari.

Kako ćete vi odlučivati o sebi? Primarno dubinom svojih džepovima, jer će cijene nekretnina u podnožju nekog lokalnog Olimpa otići u nebesa, dok će one u kulturno obogaćenijim krajevima otići u vražju mater. Bogatima svejedno. A onima koji neće biti bogati preostaje da odu u vražju mater. Tj. vražjeg roditelja A i vražjeg roditelja B, da se netko ne nađe uvrijeđen.

About these ads

74 thoughts on “Gdje živi Bog?

      • Nije točno da u Južnoj Koreji nema azilanata. Evo ti samo jedan link na tu temu:

        http://www.koreatimes.co.kr/www/news/nation/2012/06/113_113315.html

        Pjesnik je Šimunu htio reći da Sjeverna Korea nema problema s azilantima i pripadanicima drugih etničkih skupina, da je riječ o jednoj samodostatnoj, simpatičnoj i etnički čistoj sredini koja ljubomorno čuva svoj teško stečeni životni prostor, i da je baš takva negdje na tragu učestale Reakacionarove nacionalističke retorike po kojoj bi život u njegovoj ljubljenoj Hrvatskoj, pa tako i pitanje imigracije, morao biti naglašeno kolektivistički intoniran. Nadam se da ti je ovo pojašnjenje pomoglo.

        • “slobodailinista” bilo bi korektno da ne mijenjaš nadimak, da znam koje komentare preskočiti jer su gubljenje vremena.

        • Ne znam tko je slobodailinista, baš isto kao što ne znam odakle ti da je ma jedan jedini tvoj komentar išta drugo doli čisti gubitak vremena – i tvojeg i čitateljevog.

  1. Sad znam di živi bog. Dosad sam samo znao gdje žive polubogovi:

    “Moore says that Americans who live in white neighborhoods are racist, but lives in a town (Central Lake, Michigan) which according to the 2000 Census, had a black population of zero. “

    • (Radi se o sv.Michaelu, narafski.)
      Christopher Hitchens said of Fahrenheit 9/11, and Moore’s work:

      “To describe this film as dishonest and demagogic would be to promote those terms to the level of respectability.

      To describe this film as a piece of crap would be to run the risk of a discourse that would never again rise above the excremental…

      …Fahrenheit 9/11 is a sinister exercise in moral frivolity, crudely disguised as an exercise in seriousness.

      It is also a spectacle of abject political cowardice masking itself as a demonstration of ‘dissenting’ bravery.”

  2. Najviše je tražitelja bilo iz Afganistana (352), Kosova (302), Pakistana (107) i Palestine (101).

    Šta je zajedničko svim ovim zemljama?

    Sranja koja su im nametnuli zapadnjaci svojim miješanjima u unutarnja pitanja i ratovima koja vode na teritorijama tih zemalaj već zadnjih 50 godina.

    Hrvatska je kroz NATO prisutna i u ovim državama pa će morati trpiti taj imperijalistički duh zapada kroz azilante…

    • Dakle, budući da neke domaće elite slijede neke svjetske elite u intervencionističkim trendovima, zato domaća siromašna populacija, isto kao i strana, treba snositi posljedice za to u obliku potpune destrukcije životnog prostora?

      • “…zato domaća siromašna populacija, isto kao i strana, treba snositi posljedice za to u obliku potpune destrukcije životnog prostora?”

        Nažalost, da, dok je takvih kao što si ti, a takvi su većina, koji ustrajno ostaju na tezi da je hrvatska država i svaka druga država (osim, možda, Srbije :)) makar u nekom minimalnom obliku nešto dobro, nužno, ili manje zlo. Tomu mora biti tako jer državom mora netko upravljati – ili politička elita izabrana od strane demokratske većine ili samonametnuta politička elita u obliku kakvog centralnog komiteta ili glavnog stana. Nema treće opcije. Srbi bi rekli: “Ćuti i puši!”

        • Da u potpunim rečeno i ne ostanem nejasan: kad naglašavam činjenicu da je jedna od opcija da državom upravlja politička elita izabrana od strane demokratske većine, pri tome, naravno, mislim da je riječ o posve izgledno lošem rezultatu, kao i u slučaju samonametnute politčke elite, jer je demokratska većina uvijek slijepa većina, uvjerena da su Milanović, Levar, Karamarko ili tkogod drugi s etablirane političke scene jedini suvisli ili nužni plitički sadržaj.

  3. Ovo je jedna od tema gdje podsvjesni “slon” emocija vidljivo preuzima kontrolu nad racionalnim “jahačem”. Događa se i drugdje, ali mislim da je ovdje vrlo važno istaknuti. Naime želja da se ne ispadne rasist apsolutno dominira raspravom i zasjenjuje sve drugo.

    To je posebno vidljivo kod američkih libertarijanaca. Naravno da je najlogičnija i najnormalnija stvar na tržištu da postoje ograničenja kretanja, a ne da bilo tko od bilo gdje može doći bilo kamo. Ali, ne! Ako to priznamo, onda bismo morali priznati da bi diskriminacija mogla biti tržišno rješenje — ispali bismo rasisti. I zato trube li ga trube o tome kako su granice travestija tržišne ideologije, iako je istina sasvim obrnuta.

    • Namjeravam razraditi ovo malo detaljnije, ali bolje da napišem sad dok mi misao nije utekla, i dok si mogu dopustiti ljenčarenje na poslu. Priča ide ovako:

      U razred je došla zla učiteljica. Kao pravi nasilnik, nanjuši onog najslabijeg, i otme mu čokoladu iz torbe.

      Scenarij br. 1: Uzme čokoladu, prepolovi je i pola da malome, pola svom omiljenom učeniku.

      Scenarij br. 2: Uzme čokoladu, nalomi je na kockice i pozove cijeli razred da se počasti njome.

      Scenarij br. 3: Uzme čokoladu, proglasi je javnim dobrom, pozove sve razrede u školi zajedno s učenicima iz popravnog doma prekoputa, i održi im predavanje o tome kako se ne smije diskriminirati kod korištenja javnog dobra.

      Koji scenarij je najbolji za maloga?
      A koji za učenike popravnog doma?

      Svatko kome su metafizička prava nad čokoladom kao javnim vlasništvom, i jednakost učenika popravnog doma ispred prava na privatno vlasništvo malog nad čokoladom je beznadno crven.

      • Jednom sam negdje na netu pročitao nešto slično ovome(ne mogu sad naći, možda netko zna od kud bi to moglo biti?):
        Tri klinca. Jedan je napravio violinu. Drugi najbolje svira violinu. Treći najviše od svega voli svirati violinu. Tko treba dobiti violinu?

      • Potpuno se slažem. Zanima me jesi li ti beznadno crven ako ti meni ne bi dao da zaposlim nekog stranca a da tebe ili državu ništa ne pitam. Da te podsjetim, ta bi transakcija u potpunosti bila rzmjena privatnih dobara: posao koji bih mu dao je posao koji sam ja otvorio vlastitim privatnim sredstvima, a radna snaga koju bi mi on prodao samo je njegova, potpuno privatna. Bismo li, dakle, tvoje ili državno miješanje u takvu privatnu interakciju mogli nazvati beznadno crvenom?

        • Ne.
          S druge strane, ići niz dlaku elitama dajući im odriješene ruke da si uvezu glasačko tijelo i proširuju socijalnu državu, to je beznadno crveno.

  4. Sinoć gledah malo peti dan na televiziji, pričali su i o Dugavama, o tome kako bi se lokalci trebali družiti s azilantima, a najpoticajniji mi je bio voditeljičin stav odmah sam poželio da se ona što prije preseli u Dugave i malo se druži, razmjenjuje kulturu i obogaćuje svoj život kuhajući i kušajući s azilantima jela hrvatskih krajeva.

  5. ne možeš zagovarati slobodno tržište a onda biti za ograničavanje mobilnosti radne snage, tj. možeš ali je glupo
    to što mnoge države pružaju imigrantima razne privilegije, socijalne pomoći, državne stanove i sl. je potpuno drugi par rukava, toge u libertarijanskom svijetu naravno ne bi nikada bilo i u državu bi dolazili samo oni imigranti koji će raditi (kojima je neki poslodovac svojom voljom dao posao) i koji imaju gdje spavati (kojim je neki vlasnik zemlje u državi dobrovoljno prodao/iznajmio stan)
    u nekom libertarijanskom društvu, gotovo pa sve je u privatnom vlaništvu, prema tome ako ja nekoge ne želim primit na moje vlasništvo, taj svakako neće moći doći, ali ako ga želim pozvat nitko mi ne bi smio to zabranjivati
    ako vi i dalje smatrate da bi neki partijski centralni komitet trebao određivati koliko bi stranaca i odakle smjelo godišnje ući u Hrvatsku, nemojte glumiti libertarijance

    • Kakav te centralni komitet spopao? Pa upravo sad to imamo, centralni komitet koji odlučuje koga će nametnuti lokalnoj zajednici a koga ne. Pročitaj članak koji komentiraš…

      • Pročitaj ti komentar pa onda odgovaraj…
        nisi mi uopće odgovorio na komentar, tko bi po tebi onda (ako ne neki centralni komitet) trebao meni onemogućiti da dobrovoljno zaposlim radnika kojeg želim ili da svoj stan dobrovoljno iznajmim imigrantu kojeg želim?

        • Kakve to veze ima s ovom temom?

          Pazi, postavljaš idealni hipotetički slučaj i njime želiš braniti nimalo hipotetičku svinjariju.

          Tebi nitko ne bi trebao onemogućiti da zaposliš radnika kojeg kod želiš pod uvjetom da posjeduješ svoj otok. A ako to nije slučaj, onda će taj tvoj radnik koristiti ne samo tvoje vlasništvo nego i tuđe. To znači da ti da ga dovedeš treba pristanak drugih vlasnika i suvlasnika imovine koju će on koristiti. Ta ne misliš valjda da je radnik automat za kavu — uštekati ćeš ga u zid u svojoj tvornici i to je to.

        • “onda će taj tvoj radnik koristiti ne samo tvoje vlasništvo nego i tuđe” – odakle smo izvukli ovaj zaključak?

          i, ako je tako, kakve onda veze ima je li radnik stranac ili ne? onda za zapošljavanje bilo kojeg radnika (domaćeg ili stranog) treba pristanak

          “da ti da ga dovedeš treba pristanak drugih vlasnika i suvlasnika imovine koju će on koristiti”- pa to sam i napisao, onaj tko ne želi primiti nekoga na svoje vlasništvo neće ga primiti, tko želi primit će, što je tu tako sporno?

          “postavljaš idealni hipotetički slučaj i njime želiš braniti nimalo hipotetičku svinjariju” – bez uvrede, ali svi mi ovdje (na libertarijanskim blogovima) većinom općenito pričamo o nekim idealnim hipotetičkim slučajevima za koje znamo da se neće ostvariti

        • @reakcionar
          objasni mi koja je sad svrha tvog komentara

          stavio sam javno pod navodnike, jer ceste kod jesu “javne” (državne), ako nisu reci mi čije su onda?

        • pa dobro, i što sad?
          u libertarijanskom društvu kojeg ja podržavam “javno” gotovo pa ne bi postojalo. Javno vlasništvo je najgori oblik vlasništva. Javno je, a zapravo nije ničije, u vlasništvu političara na trošak poreznih obveznika.

          Privatizacija državne imovine bi bio jedan od prvih koraka u stvaranju libertarijanskog društva. Naravno da mi to nećemo nikad vidit, kao ni više manje sve o čemu se ovuda piše, ali eto ne možemo drugo nego pisati o tome

        • @Invisible Hand

          Vidiš, tu si, kao i većina libertarijanaca, zbunio sam sebe. Naime libertarijanci poznaju samo dva oblika vlasništva: “individualno” i “ničije”. U stvarnosti pak postoje i miješani oblici vlasništva, koji nisu niti od jednog individualca niti bez vlasnika.

          “Javno” vlasništvo je loš termin, ja više volim termin “zajedničko”. Naime “javno” implicira “ničije”, dok “zajedničko” implicira “zajednicu”.

          Je li gradski trg u Babinoj Gredi vlasništvo 1) nekog pojedinca, 2) nikoga ili 3) zajedničko vlasništvo Babinogređana? Točan odgovor je 3).

          Odnosno, neki Kinez nema jednako pravo ni boravka ni suodlučivanja o tom trgu kao što imaju Babinogređani.

          Iluzija je da bi privatizacija državnog vlasništva (što svakako treba napraviti) dovela do toga da bi se ukinulo zajedničko vlasništvo, i sva zemljišta postala “individualna” i “ničija”. Ne, naprotiv, zajedničko bi i dalje postojalo. Samo što bi prešlo u ruke manjih zajednica, što je pravednije i prirodnije.

        • @Simun

          ne mogu se složit s tobom oko par stvari što si naveo, ali ne vidim opet koja je poanta toga u vezi s onim što je bit rasprave (ograničavanje imigracija)

          kažeš “Ne, naprotiv, zajedničko bi i dalje postojalo. Samo što bi prešlo u ruke manjih zajednica, što je pravednije i prirodnije.”

          na koji način prešlo u ruke manjih zajednica i kojih? s “Republika Hrvatska” bi vlasnik postao “Grad Zagreb”? i suvlasnici postali svi oni kojima na osobnoj piše da su građani Zagreba?

          i dobro, što bi to bitno promijenilo i na koji način je to argument da netko meni zabranjuje da iznajmim svom stan Uzbekistancu?

        • @Invisible Hand

          Trenutno, stvarno stanje ti zamagljuje vid.

          Ali zamisli da dolaziš kao stranac u neki grad koji je nastao spontano, na novom teritoriju, nenasilno, u potpuno “košer” tržišnim uvjetima. Razmisli — bi li mogao kupiti zemljište unutar zidina na način da ono ne dolazi uz neka ograničenja (“strings attached”)?

          Naprotiv, najvjerojatnije bi imao *hrpu* ograničenja. Od toga što smiješ sagraditi/promijeniti, do toga što smiješ raditi unutra i koga smiješ dovesti. Ta ograničenja ne bi bila smišljena specijalno za tebe. Ti bi ih zajedno sa zemljištem koje si kupio “naslijedio” od prethodnog vlasnika, a on od prethodnog i tako u rikverc do prvotnih privatnih vlasnika.

          Libertarijanci mahom zamišljaju da bi privatna vlasništva bilo moguće u tržišnom sustavu posvuda kupiti bez ikakvih ograničenja. Ono, kupim parcelu usred New Yorka i onda dok god ne narušavam tuđa prava, nitko mi ne smije reći što da radim. Ali istina je drukčija, niti u tržišnom sustavu ne bi mogao kupiti parcelu u New Yorku na kojoj smiješ raditi što hoćeš.

        • @Simun

          pa vrlo jednostavno, ako postoje neka ograničenja, onda ta ograničenja valjda pišu u tom kupoprodajnom ugovoru kojeg sam dobio kad sam kupio od bivšeg vlasnika
          i ako u tom ugovoru piše ograničenje XY, ja nemam pravo raditi XY, dakle kupio sam kuću s tim ograničenjem

          prema tome, moje vlasništvo je: “kuća s ograničenjem XY” i ja s time mogu raditi što želim dok ne narušavam tuđu imovinu, život ili slobodu

          to je nekako ovako ugrubo objašnjeno po mojoj logici

        • @Invisible Hand

          Upravo to ti pričam. Dakle razumiješ princip da ograničenja ne mora nametati država, nego da ona mogu biti i potpuno tržišna stvar, ajmo dalje.

          Ne čini li ti se da bi, poznajući ljudsku prirodu, neki od tih uvjeta eksplicitno branili, recimo, iznajmljivanje stana ljudima druge nacije, vjere, i slično? Pusti što ti misliš je li to dobro ili ne — poznavajući ljudsku prirodu, bi li toga bilo ili ne? Mislim da je jasno da je odgovor, da, bilo bi. Ne bi svi gradovi imali iste politike, neki bi možda bili otvoreniji, neki zatvoreniji, ovisno o preferencama njihovih (su)vlasnika. Ali svakako je istina ovo: netko koga ti dovedeš u grad koristiti će i zajedničko vlasništvo (ulice, trgove). To znači da nema teorije da u slobodnom društvu, nastalom na tržišnim principima, nađeš grad koji će ti dopustiti da sam odlučuješ koga ćeš dovesti.

        • @Simun

          ako sam kupio “stan u koji se ne smije useliti stranac” ja u njega neću uselit stranca, ako sam kupio “stan bez ograničenja” onda hoću ako želim, isto vrijedi za svu ostalu imovinu (auto,kuća, ulica, pećina…)
          iskreno, ne vjerujem u to da “nema teorije da u slobodnom društvu, nastalom na tržišnim principima, nađeš grad koji će ti dopustiti da sam odlučuješ koga ćeš dovesti” ali potpuno nevažno hoću li naći ili ne, ako se tržište tako razvilo

    • Naravno da mogu. Ovo uopće nije stvar logike, nego samo ideološkog kondicioniranja.

      Zamisli da se par pijanih navijača krene skupljati oko tebe i dobacivati kako će te prebiti, vidiš policijski auto par metara dalje, otrčiš do policajca i tražiš ga te zaštiti.

      Pa ti ja velim: Ne možeš zagovarati slobodno tržište a onda biti za ograničavanje pružanja usluge zaštite na državnog monopolista, tj. možeš ali glupo je.

    • @Invisible Hand

      Kako rekoh, prvi korak je već napravljen – priznao si da postoji. Kao i AIDS, rak, srdoboljne amebe, poplave i potresi – nije dobro, ali postoji.
      U društvu kakvo bismo mi željeli ne bi postojalo.
      Ali sada i ovdje postoji.

      Drugi korak, nakon što smo priznali da postoji je priznati da neće nestati samom našom željom da nestane.

      • Zašto ne bi postojalo u idealnom društvu? Libertarijanci bez problema prihvaćaju pojam dioničkog društva, u kojem postoji zajedničko vlasništvo o kojem suvlasnici odlučuju glasovanjem, dok pojam zajedničke ulice ili trga izaziva u njihovim glavama kratki spoj. Činjenica je pak da privatno vlasništvo nad zemljištem u tržišnom sustavu neodvojivo ide sa suvlasništvom u susjednim zajedničkim zemljištima. Ali samo susjednim. Tek pojava centralističkog nasilja ruši gradske zidove i daje svima neograničeno pravo kretanja posvuda.

        • Mislim da se ovdje sasvim slažemo, i da je problem samo u terminologiji: “javno” nije isto što i “zajedničko”. Postojali bi zajednički hodnici u zgradama, parkovi, sigurno i pokoja institucija, ali ne bi bilo javno u smislu da njima upravlja Država.

        • ja kad kažem “javno” mislim u vlasništvu države ili neke druge jedinice samouprave… a ako je nešto u vlasništvu više ljudi suvlasnika (npr. hodnici u zgradi ili neka dionička društva), to ja opet svrstavam u “privatno” i na suvlasnicima privatnog tijela koje je vlasnik istih je da odlučuju kako će time upravljati i što će. Normalna stvar!

        • Stvarnost:
          1. Welfare postoji, aktivan je, i nema izgleda da se skoro ukine.
          2. Vlasnička prava su vrlo labava
          Dakle, ne da je welfare ukinut, ne da vlasnička prava postoje, nego se govori o općoj želji da se welfare poveća i vlasnička prava dodatno oslabe kako bi se omogućio prostor za još više ljudi.

          Dakle, nemojte glumiti liberterijance ako ste za još veću distribuciju privatnog vlasništva od strane centralističke vlasti. :)

        • @reakcionar

          u redu, shvaćam ja vas i slažem se s razmišljanje ali to vam je nešto kao da kažete npr. “djeca trebaju učiti zdravstveni odgoj u školama a ne vjeronauk, jer ionako su škole sve državne i nema izgleda da se privatiziraju”, nešto nalik tzv. lijevim liberalima ilitiga progresivcima

      • A što ako to suvlasničko vlasništvo, koje je normalna stvar, država otme?
        Je li onda bolje da ga dijele samo oni od kojih ga je otela, ili da se uvozi još ljudi koji će dijeliti to vlasništvo?
        Dakle, ako ti država otme dio dvorišta, je li bolje da ga koriste tvoja 2 susjeda ili i cijelo selo?

        • uf, naravno da je najbolje da dijele samo oni od kojih ga je otela. najbolje bi bilo i da se pola države iseli i da se zabrani rađanje djece u budućnosti tako da što manje ljudi to koristi

          ja govorim da sam protiv ograničavanja migracija (tko bi ih to trebao ograničiti?), ali naravno uz nužan preduvjet ukidanja welfarea i poštivanje vlasničkih prava i sloboda pojedinaca da odlučuju što će sa svojim vlasništvom

        • ja govorim da sam protiv ograničavanja migracija (tko bi ih to trebao ograničiti?), ali naravno uz nužan preduvjet ukidanja welfarea i poštivanje vlasničkih prava i sloboda pojedinaca da odlučuju što će sa svojim vlasništvom

          Slažem se. Ali svakako pročitaj onaj Hoppeov članak na koji ti je Reakcionar linkao. U ovakvim uvjetima kakvi su danas radi se o “nasilnoj integraciji” i ničemu drugom.

  6. inače, kad smo se već dotakli toga da vas pitam ako možete odgovorit nevezano uz ovu temu, ak nije problem

    što biste vi, u idealnoj hipotetskoj libertarijanskoj državi, učinili s gradskim trgovima, spomenicima i kulturnim dobrima?

    • Nije nevezano za temu…

      U spontano nastajućem poretku gradski trg će najčešće nastati kao zajedničko vlasništvo vlasnika obližnjih kuća i zemljišta. Oni će, ovisno o okolini, možda oko njega podići i zid ako su vremena opasna. Možda će selektivno puštati ljude unutra ako sumnjaju da su neprijateljski raspoloženi, a možda će držati vrata širom otvorena u dobrim vremenima. Ali trg je njihov — nije svačiji.

      Problem denacionalizacije, pretvaranja zemljišta koje je država silom pretvorila i silom održava “javnim”, je kompliciran problem.

      • da malo konkretiziram pitanje

        imamo npr. Pulu i pulsku arenu (pretpostavljam da je arena u vlasništvu Grada Pule)
        i recimo da sutra dođe na vlast ekstremno libertarijanska vlast i tebe postavi kao odgovornog za privatizaciju imovine Grada Pule.
        Kako bi tada postupio s arenom, što učiniti s njome?

        Općenito, koji misliš da je najbolji princip privatizacije? Po meni tzv. otvorena privatizacija aukcijom.
        Slažem se da je to kompliciran problem, teško je prokužiti što je pravedno, što nije, kad je država silom zemljište oduzela i održavala javnim.

        • Iskreno — ne znam. Aukcija je možda najbolja, ali koliko ima smisla da sad dođe Warren Buffet i kupi pulsku Arenu? Možda bi Puljani ipak trebali imati neki prioritet…

        • slažem se da bi Puljani trebali imati prioritet, ali to je “slippery slope”

          gdje povući crtu, tko će odlučiti gdje bi i kad netko trebao imati prioritet

        • @Invisible Hand

          Naravno da je to problem odlučiti, ali problem je odlučiti i što sve treba spadati u gradu Pulu koji se “liberalizira”, problem je i tko bi trebao odlučiti da se taj grad uopće liberalizira (što ako su neki građani protiv?), problem je i definicija “Puljanina”, itd.

          Teško je (barem meni) dati neki dobar recept. Ali ako ga ti imaš, ili možeš napraviti — samo daj. I pošalji link :)

        • nemam recept, zato sam i pitao vas što mislite

          kažem, općenito na prvu mislim da je aukcija najbolje rješenje, ali kao što sam kažeš, može se naći neki “Warren Buffet” i npr. srušiti arenu
          sve stoji što si napisao i svjestan sam tih nekih poteškoća oko provedbe privatizacije koje zahtjevaju neko takvo nazovimo “centralističko” odlučivanje i ne znam ni sam točno što bih mislio

          pitao sam te bio u hipotetskoj situaciji da provodiš privatiziraciju, znači nebitno sad tko je odlučio i kako

  7. zanimljiva rasprava se povela. moram priznati da nisam sam siguran kome bih se pridružio, ali imam dva zaključka.

    nije moguće primjenjivati libertijanska pravila u kolektivističkoj državi (još manje u welfare state).
    nije moguće imati libertijasnku državu bez primjene libertijanskih zakona.

    sad ako iz toga pogledam što je manje zlo, mislim da bih se ipak priklonio ovima koji zagovaraju slboodni protok ljudi, robe i usluga, odnosno slobodno tržište.
    zašto? pa zato što welfare state jedino može propasti tako da se potroše te tuđe pare, a prije će se potrošiti ako omogućimo da se azilanti zakače na sve javne usluge koje imamo. kad slom konačno dođe slijedi ili road to serfdom ili libertijansko društvo ovisno tko prvi njegova djevojjka.

    na kraju ipak nisam siguran :)

    • pa zato što welfare state jedino može propasti tako da se potroše te tuđe pare, a prije će se potrošiti ako omogućimo da se azilanti zakače na sve javne usluge koje imamo. kad slom konačno dođe slijedi ili road to serfdom ili libertijansko društvo ovisno tko prvi njegova djevojjka.

      Ovo je zanimljiv argument. Zanimljiv, ali pogrešan. Da vidimo šta veli čika Hans:

      Once the welfare states have collapsed under their own weight, the masses of immigrants who have brought this about are still there. They have not been miraculously transformed into Swiss, Austrians, Bavarians or Lombards, but remain what they are: Zulus, Hindus, Ibos, Albanians, or Bangladeshis. Assimilation can work when the number of immigrants is small. It is entirely impossible, however, if immigration occurs on a mass scale. In that case, immigrants will simply transport their own ethno-culture onto the new territory. Accordingly, when the welfare state has imploded there will be a multitude of “little” (or not so little) Calcuttas, Daccas, Lagos’, and Tiranas strewn all over Switzerland, Austria and Italy. It betrays a breathtaking sociological naivitee to believe that out of this admixture a natural order will emerge. Based on all historical experience with such forms of multiculturalism, and given the existence of a state that intrudes into every aspect of social and economic life, it can safely be predicted instead that the result will be civil war. There will be wide-spread plundering and squattering leading to massive capital consumption, and civilization as we know it would disappear from Switzerland, Austria and Italy. Furthermore, the host population will quickly be outbred and ultimately physically displaced by their “guests.” There will be still Alps in Austria and Switzerland, but no Austrians or Swiss.

      • pa što? problem je welfare state, ne imigranti. ili si ti općenito protiv slobodnog kretanja ljudi?
        ako je njihov razlog za dolazak bio welfare state (znači bili su sposobni napustiti loše okruženje bez welfare-a i doći u RH na welfare), zašto misliš da sad neće opet napustiti kad je i Hrvatska postala Pakistan?

        Ili se ti nadaš da će nas antiimigracijska politika nekim čudom osloboditi i otvoriti oči i pretvoriti u Švicarsku? a što je sa nusproduktima gdje ovakve zabrane zapravo jačaju intervencionističku poziciju. Kako ćeš spriječiti druge intervencije, za koje će progresivci jednakom retorikom braniti neke druge štetne ideje, pod izlikom zaštite nekih drugih prava?

        Ili recimo ovako. Kako to zaštita vlasništva javnog ili privatnog amnestira uništenje nekog drugog prava recimo, na slobodne transakcije koje su podloga za stvaranje vlasništva (kapitala recimo)? Nije li to licemjerno?

      • ja bih recimo tvoj argument razumio da se odnosi na Švicarsku, ali govorimo o Hrvatskoj. Govrimo o ideji reda kao da je kapetan Titanica zabranio ukrcavanje pred sudar sa ledenom santom? paradoksalno i glupo, po meni.

        • Sa svim dužnim poštovanjem, ovo prestaje biti stvar teorije i postaje stvar čiste informiranosti o prirodi masovne imigracije iz zemalja 3. svijeta.

        • I dalje ostaje nejasno zašto neki hrvat može naroditi jedno, dvoje ili desetoro djece koja po nekom “priordnom” pravu imaju “neograničenu” slobodu korištenja svega što je ovdje natrabunjano kao “zajedničko”, a netko ne bi smio na unaprijed dogovoreni rad dovesti pet rumunja jer je onda na stvari Hoppeova “nasilna integracija”.

    • slažem se, libertarijanska pravila nije moguće provoditi u kolektivističkoj državi!
      ali, zašto su onda većina libertarijanaca ovdje (bar mi se čini, ako griješim sorry) za legalizaciju droga u trenutnom stanju
      legalizacijom droga povećat će se broj korisnika droga, biti će pristupačnije, i vjerojatno će se morati povećati troškovi zdravstvenog osiguranja u kojima će morati sudjelovati svi (jer po trenutnom stanju imamo monopol u osiguranju i nema naznaka da će se mijenjati)
      takvih primjera možemo naći koliko hoćeš

      • prohibicija u americi nije polučila smanjenje potrošnje alkohola, zašto misliš da bi legalizacija učinila suprotno.
        ja mislim daš obratno, da bilo kakve zabrane nisu efikasne, jednostavo preusmjeravaju one koji svoje potrebe ne mogu udovoljiti legalno u ilegalu.

        tako je i sa antimigracijskom politikom, ona neće polučiti ono što intervencionisti žele, dovesti će samo do porasta ilegale, kriminala, nasilja, a da ne govorim koliki će to trošak biti za porezne obveznike da se čuva granica poput naše. naravno to reakcionar i šimun neće platiti sami.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Log Out / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Log Out / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Log Out / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Log Out / Izmijeni )

Spajanje na %s